Hoće li Trump povući najteži potez otkad je predsjednik?

Ipak, u javnosti gotovo da i nema rasprave o mogućem višednevnom ili višemjesečnom napadu s posljedicama koje je nemoguće predvidjeti.

Ne vodi se snažna kampanja najviših dužnosnika za nacionalnu sigurnost. Predsjednik Donald Trump jedva da pokušava objasniti razloge za takav potez ili zašto bi se od pripadnika vojske moglo tražiti da riskiraju svoje živote. Bijela kuća pritom ne daje nikakav jasan signal da zna što bi se moglo dogoditi u Iranu ako bi klerikalni režim bio srušen, scenarij koji bi mogao izazvati velike potrese na Bliskom istoku.

"Predsjednik još nije donio konačnu odluku", rekli su izvori za CNN, koji analizira cijelu situaciju.

No iz dana u dan, nakon što dosadašnji diplomatski pokušaji nisu donijeli proboj, Trump se sve više približava sudbonosnoj odluci. Vojska je izvijestila Bijelu kuću da bi mogla biti spremna za napad već tijekom vikenda, nakon gomilanja zračnih i pomorskih snaga. Jedan izvor navodi da je predsjednik privatno iznosio argumente i za i protiv akcije te se savjetovao s bliskim suradnicima i saveznicima.

S obzirom na uloge i potencijalni rizik za američko osoblje, izostanak jasnog javnog obrazloženja za rat s Iranom djeluje iznenađujuće.

Taj nedostatak jasne naracije bio je vidljiv i na brifingu Bijele kuće, uoči prvog sastanka predsjednikova Odbora za mir. Glasnogovornicu Karoline Leavitt upitali su zašto bi Trump uopće trebao narediti napad na iranski nuklearni program, za koji je već tvrdio da ga je prošle godine u potpunosti uništio u globalnoj bombarderskoj operaciji.

"Postoji mnogo razloga i argumenata koji bi se mogli iznijeti za napad na Iran", rekla je Leavitt, bez dodatnih pojedinosti.

Trumpova objašnjenja zasad se svode na upozorenja da će Iran snositi posljedice ako ne postigne sporazum sa SAD-om. Prošlog tjedna izjavio je da bi promjena režima u Teheranu mogla biti najbolja stvar koja se može dogoditi.

Slanje vojske u rat jedna je od najozbiljnijih predsjedničkih odluka. Uz tu dužnost dolazi i obveza da se javnosti objasni zašto je uporaba sile nužna. Nejasno promišljanje može ugroziti i samu misiju.

Leavitt je poručila da bi Amerikanci trebali vjerovati predsjedniku.

"On uvijek razmišlja o onome što je u najboljem interesu Sjedinjenih Američkih Država, naše vojske i američkog naroda", rekla je.

No to bi bio slab temelj za pokretanje velikog rata koji bi mogao stajati milijarde dolara i odnijeti nepoznat broj američkih i iranskih života, uz ozbiljne vojne i gospodarske posljedice za Bliski istok.

Takav potez mogao bi dodatno pogoršati Trumpovu već izraženu nepopularnost u izbornoj godini za Kongres.

Ohrabruju ga prethodne operacije

Trump zasigurno ne želi usporedbe s ratom u Iraku 2003., čije su posljedice bile katastrofalne. No tada je administracija Georgea W. Busha mjesecima vodila kampanju kako bi uvjerila javnost u razloge za rat, a osigurala je i odobrenje Kongresa.

Ako Trump nastavi izbjegavati otvorenu komunikaciju s građanima i Kongresom te ipak krene u vojnu akciju, produbit će trend svojeg drugog mandata i izložiti se političkom riziku u slučaju neuspjeha.

S druge strane, čini se da ga ohrabruje nedavna operacija svrgavanja venezuelskog vođe Nicolása Madura, provedena bez američkih žrtava. Također, ubojstvo iranskog generala Qasema Soleimanija tijekom njegova prvog mandata nije izazvalo regionalnu eskalaciju kakvu su neki predviđali.

Trumpova strategija prema Iranu posljednjih tjedana podsjeća na njegov pristup Venezueli, gomilanje snaga i ultimativne zahtjeve. Riječ je o diplomaciji 21. stoljeća potkrijepljenoj nosačima aviona i krstarećim projektilima.

Ipak, riskira da se nađe u situaciji iz koje će teško izaći ako se pokaže da Iran ne želi sporazum pod njegovim uvjetima. Ono što Trump može ponuditi Iranu moglo bi biti neprihvatljivo režimu čiji je prioritet vlastiti opstanak. Istodobno, ponuda iz Teherana, primjerice ograničenje obogaćivanja urana uz ublažavanje sankcija, mogla bi biti politički neprihvatljiva Trumpu, koji je već odbacio nuklearni sporazum iz Obamina doba.

Zašto bi sada mogao biti trenutak za napad?

Iako Bijela kuća ne objašnjava javnosti zašto bi sada bio pravi trenutak za rat, postoje strateški argumenti.

Režim u Teheranu trenutačno je slabiji nego godinama prije. Regionalni saveznici Irana, poput Hamasa i Hezbollaha, pretrpjeli su teške udarce. Zemlja se suočava s ozbiljnom unutarnjom krizom, gospodarskim kolapsom i prosvjedima.

Trump bi takav trenutak mogao vidjeti kao povijesnu priliku za okončanje dugotrajnog sukoba koji traje još od talačke krize 1979.

Zašto bi to bio ogroman rizik?

No razlozi za suzdržanost jednako su brojni.

Ozbiljan pokušaj rušenja režima ili uništenja vojnih kapaciteta Iranske revolucionarne garde vjerojatno bi zahtijevao višednevnu zračnu kampanju, s mogućim civilnim žrtvama i rizikom za američke pilote.

Čak i ako ne bi došlo do kopnene invazije poput one u Iraku, dugotrajniji sukob mogao bi izazvati destabilizaciju i vakuum vlasti, s nepredvidivim posljedicama.

Pitanje je i tko bi preuzeo vlast u slučaju pada režima. Američka iskustva u Iraku, Afganistanu i Libiji pokazala su koliko je teško upravljati u periodu nakon promjene vlasti.

Iako bi napad mogao biti vojno izvediv, političke i regionalne posljedice bile bi dalekosežne. Većina Amerikanaca, prema anketama, protivi se novom ratu na Bliskom istoku, što bi moglo dodatno opteretiti Trumpov odnos s biračkom bazom.

Iako su snage raspoređene i spremne, američka akcija nije zajamčena. Početak ramazana ili predsjednikovo godišnje obraćanje o stanju nacije mogli bi utjecati na tajming.

No ako Iran ne pristane na uvjete koje Trump još uvijek nije jasno objasnio javnosti, vrijeme samo po sebi neće riješiti jednu od najtežih dilema njegova drugog mandata.